Zdrava hrana i pravilna, raznovrsna ishrana - dobro zdravljeIshrana je jedan od najvažnijih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiče na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života. Sve životne namirnice koje sačinjavaju našu hranu ne sadrže podjednako materije koje su potrebne našem organizmu, zbog toga je veoma važno da se hranimo raznovrsno, kombinovanjem belančevina, masti, ugljenih hidrata, minerala, vitamina i vode. BelančevineBelančevine( proteini) čine osnovu svih živih ćelija : mišići, koža, kosa, ćelije krvi, sva telesna tkiva sastavljena su od belančevina. Stvaraju zaštitne materije koje štite organizam od oboljenja, prenose vodu u organizmu i izvor su energije. Sagorevanjem1 gr belančevina razvija se toplota od 4.1 kalorije. U prirodi se nalaze u biljnom i životinjskom svetu, ali se medjusobno razlikuju po vrednosti. Glavni izvor belančevina životinjskog porekla su meso i riba, mleko, mlečni proizvodi i jaja. Belančevine životinjskog porekla sadrže bitne sastojke neophodne organizmu i imaju veću biološku vrednost nego belančevine biljnog porekla. Lakše se vare i bolje iskorišćavaju od biljnih b. Glavni izvori biljnih belančevina su žitarice i njihovi proizvodi, krompir, mahunarke. Čovek ne može da stvara zalihe belančevina kao što može sa mastima, zato ih je neophodno uzimati svaki dan. Ako se ne uzimaju, telo iskorišćava svoje zalihe belančevina, odnosno belančevine koje su sastavni deo tkiva našeg organizma. Nedostatak belančevina prouzrokuje zaostajanje u rastu i razvoju, smanjenje otpornosti organizma prema bolestima, smanjenje crvenih krvnih zrnaca što ima za posledicu malokrvnost, opadanje telesne težine, umora. MastiU ljudskoj ishrani masti predstavljaju dragocen izvor telesne toplote i energije. Pri svakom radu organizam troši izvesnu količinu energije a da bi je obnovio čovek treba da unosi masti, belančevine i ugljene hidrate. U životinjskom svetu nalazi se u tkivu životinja, u mleku i mlečnim proizvodima i jajima. Masti se teže vare od belančevina i ugljenih hidrata. Stvaraju se i iz ugljenih hidrata u slučaju kada se unose u većoj količini nego što nam je potrebna. Masti stavaraju rezerve u organizmu, za razliku od belančevina, pa unošenjem veće količine dolazi do njihovog nagomilavanja u telu i nepoželjne gojaznosti Čovekove potrebe za mastima kreću se oko 60 gr dnevno Izvesne masti nosioci su i vitamina koji su u njima rastvorljivi ( A i D) Potkožno masno tkivo sprečava suvišno ispuštanje toplote, štiti telo od spoljnjeg pritiska a belančevine od preteranog trošenja. Nedovoljno unošenje masti dovodi do slabljenja tela prema infekcijama. Kod obavljanje težeg fizičkog rada, masti su veoma dobar energetski materijal, i tada ih treba unositi u većim količinama Ugljeni hidratiUgljeni hidrati su uglavom sastojci biljnih namirnica dok ih u životinjskim ima u veoma malim količinama. Izvori ugljenih hidrata : Glukoza( šećer koji se najbrže resorbuje u organizmu. Ima ga u raznim plodovima i medu.), saharoza ( šećer koji je dobijen iz šećerne repe ili trske. Ovaj šećer nije poželjan u većim količinama jer utiče na metabolizam masti), laktoza (mlečni šećer) nalazi se samo u mleku i mlečnim proizvodima. Ovaj šećer se najmanje koristi za stvaranje telesnih masti. Skrob se nalazi u žitima, leguminozama i krompiru. U organizmu se najsporije razlaže. Ugljeni hidrati su uglavnom sastavni delovi biljne hrane : Žitarice, odnosno brašno i hleb, krompir, pasulj, grašak, kupus, celer, rotkvice, cvekla, šargarepa, paradajz, boranija, jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive, kajsije i pomorandže. Najveći deo energije potrebne za rad dobijamo baš iz ugljenih hidrata. Medju ugljenim hidratima celuloza( suve šljive) je jedan koji ne može da koristi kao energetski izvor ali je zato ona dobar regulator rada creva, jer nabubri u procesu varenja, pa svojom povećanom zapreminom vrši mehanički nadražaj na zidove creva. Dnevne potrebe čoveka za ugljenim hidratima zavisi od težine posla koju obavljamo a prosečne se oko 400 gr. VitaminiVitamini se nalaze u hrani u malim količinama koje su sasvim dovoljne za pravilan rad organizma, ako se sa njima postupa ispravno. Razni postupci pri preradi , kuvanju, spremanju i konzervisanju hrane mogu uništititi vitamine u njoj. Dele se na vitamine rastvorljive u vodi ( kompleks vitamina B – B1, B2, B6, B12 i vitamin C) i na vitamine rastvorljive u mastima ( A, D, E i K) koji su otporniji prema toploti i dužem stajanju. Svaki od njih ima odredjenu ulogu u našem oraganizmu i samim tim ako neki nedostaje počeće simptomi koji upozoravaju na taj nedostatak. Ali isto tako postoji i prekomerni unos vitamina koji takodje ima za posledicu razne poremećaje u organizmu. Zbog toga je vrlo bitna umerenost, pa i u vitaminima. Da bismo znali da prepoznamo koji je poremećaj posledica nedostatka kog vitamina upoznaćemo se bliže sa njima. Vitamin AOdržava zdravu kožu, kosu,oči i imunitet. Prirodni izvor : najviše džigerica (teleća), riblje ulje, šargarepa, spanać, repa, žumance, hladno cedjeno biljno ulje, krompir, dinja, maslačak, kupus, peršun, breskva, kajsija, šljiva, mlečni proizvodi Minimalna količina od 3-5 mg dnevno Nedostatak izaziva : slab noćni vid; suvu, grubu ili ispucalu koža; suvu sluzokožu; sporo zarastanje rana, oštećenje nerava, oslabljeno čulo ukusa, sluha i mirisa; nemogućnost znojenja; smanjenu otpornost na respiratorne infekcije Prekomerni unos izaziva : mučnine i stomačne tegobe; glavobolju, opadanje kose, kod trudnica – oštećenje ploda Vitamini B1, B2, B6,B9, B12Svaki ima posebnu ulogu u telu, a u prirodi se obično nalaze zajedno. Prirodni izvor: pivski kvasac, iznutrice, integralne žitarice, riba, pirinač, mahunarke, meso, a u manjim količinama sadrže ih mlečni proizvodi, žumance, krompir i orasi Vitamin B1 (aneurin)Nalazi se u žitaricama, svom voću i povrću, jedino ga nema u belom brašnu i šećeru. Od značaja je kako za decu tako i za odrasle. Dnevne potrebe su oko 1.5 mg. Ovaj vitamin ima značajnu ulogu pri razlaganju ugljenih hidrata, pa pri povećanom unosu ugljenih hidrata povećava se i potreba za B1. Nedostatak B1 izaziva bolest pod nazivom beri – beri (oslabljenost srca, živaca, mišića, pojava otoka i preosetljivost) koja je danas retka U lakšim slučajevima izaziva umor, razdražljivost, gubitak apetita, bolove u rukama i nogama, lupanje srca. *Kod alkoholičara se takodje mogu javiti ovi simptomi jer je kod njih sluzokoža organa za varenje oštećena, te nije u mogućnosti da ga iskoristi. Vitamin B2Nalazi se u svim biljkama, posebno orasima i klicama žitarica. Vitamin B6Nalazi se u pšeničnim klicama i soji, žitaricama, najviše integralnim, voću, povrću, jajima, mesu i mleku Vitamin B9 – Folna kiselinaNeophodna je u trudnoći kako bi plod razvijao pravilno kičmu i lobanju. Vitamin B12Ima povoljno dejstvo u lečenju malokrvnosti. Nalazi se uglavnom u mesu i jetri, jajima, mleku. Ova grupa vitamina je rastvorljiva u vodi ali i otporna na toplotu za razliku od vitamina C. Mora se unositi svakodnevno. Vitamin CJača krvne sudove i pomaže bržem zarastanju rana, antioksidans, Prirodni izvor: agrumi i većina ostalog voća, brokoli, paprika i većina ostalog povrća Dnevne potrebe 50 – 100 mg dok pušači, trudnice, dojilje, pa i ljudi koji obavljaju naporan fizički rad trebaju unositi više Nedostatak izaziva : krvarenje desni, gubitak zuba, krvarenje iz nosa, modrice, bolni ili naduti zglobovi, kratak dah, povećanu podložnost infekcijama, sporo zarastanje rana, bolove u mišićima i kožni osip, depresiju Vitamin C se gubi na visokim temperaturama i stajanjem na vazduhu, zbog toga limun nikada ne stavljati u vruć čaj, a namirnice kuvati na tihoj vatri što kraće i u poklopljenoj posudi; najbolje je da se povrće bogato vitaminom C kuva na pari, jer se pri kuvanju vitamin C rastvara u vodi i gubi. Organizam ne može da stvara zalihe ovog vitamina zato je neophodno da se svakodnevno unosi. Vitamin DPravilan razvoj kostiju i zuba Ovaj vitamin se stvara i izlaganjem sunčevoj svetlosti. Nedostatak izaziva kod dece: rahitis (slabi mišići, usporen razvoj zuba i meke kosti)* zbog nesposobnosti organizma da apsorbuje minerale bez vitamina D Kod odraslih : meke, šupljikave i lako lomljive kosti, tetanija Prekomerni unos : kamen u bubregu i stvaranje čvrstog taloga kalcijuma u mekom tkivu (mišići i organi), bol u očima, pospanost Vitamin EAntioksidant, održava mišićnu funkciju, stvara crvena krvne zrnca ,usporava starenje ćelija, izdržljivost, ublažava umor, rastvara ugruške krvi, leči opekotine Prirodni izvor biljno ulje, jaja, riba, integralne žitarice, džigerica, sočivo, pasulj, koštunjavo voće, semenke, meso, piletina, grašak, kikiriki Nedostatak izaziva nemogućnost apsorbovanja masti, impotenciju, nervne poremećaje, gubitak refleksa Otporan je prema toploti, kiseoniku iz vazduha, oksidaciji i UV zracima. Konzervisanjem se gubi oko 65% ovog vitamina. Hladnoćom (zamrzavanjem) se uništava. Oksidiše u užegloj masti, u prisustvu soli olova i gvožđa i u alkalijama. Vitamin KPomaže u sprečavanju unutrašnjeg krvarenja i pospešuje pravilno zgrušavanje krvi. Prirodni izvor: Kupus, karfiol, lisnato zeleno povrće, žumance, dzigerica, krompir, riblja ulja, alge. Ukoliko se unose prevelike količine ovog vitamina (preko 500 mikrograma dnevno) može se javiti osip po koži, svrab i crvenilo kože. Kao i problemi sa jetrom, ali oni nisu baš uobičajeni. Nedostatak izaziva :proliv, krvarenje iz nosa, masnice po telu MineraliMineralne materije se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog porekla i njihovo prisustvo u organizmu je od velike važnosti. *Natrijum* se u vidu kuhinjske soli nalazi u našem telu u znatnoj količini, a mi je hranom takodje unosimo. Bez soli se mnoge složene radnje u našem telu ne bi mogle odvijati. Ona vezuje za sebe vodu, zbog toga nedostatak soli u organizmu ima za posledice zamor, gubitak apetita, poremećaj u radu nervnog sistema i mišića a takodje i osećaj žedji koji se ne može ugasiti samo vodom, pošto bez soli u organizmu voda se izlučuje iz tela. Hlor*Hlor* je pratilac Na. Kalcijumodnosi se na šolju punu povrća *Kalcijum i Fosfor* se nalaze u integralnim žitaricama, mekinjama, pšeničnim klicama, zelenom povrću, jezgrastim plodovima, mlečnim proizvodima, jajima, spanaću... Potrebni su za razvoj i rast, a naročito za izgradnju kostiju i zuba, nervnog sistema, zaceljivanje rana, izgradnje antitela, Da bi ove mineralne materije mogle da koriste našem organizmu, moramo uz njih da unesemo i vitamin D, jer on potpomaže taloženju kalcijuma i fosfora u kostima i zubima. Nedostatak usporava rast dece, pravilno razvijanje njihovih kostiju i zuba. Kod odraslih tetaniju, ukočenost, nesanicu, osteoporozu, snižen krvni pritisak, ubrzani rad src Prekomerni unos može izazvati kamen u bubregu GvoždjeGvoždje je važan sastojak naše krvi. Da bi naše telo snabdelo ćelije kiseonikom iz vazduha potrebna su mu krvna zrnca, u kojima se nalazi gvoždje, jača imunološki sistem Prirodni izvori sojino brašno, susam, suncokret, žumance, jezgrasti plodovi, pasulj, zob, pečurke, kupus, šargarepa, krompir, jetra, meso, pasulj, orah, sušeno voće, živinsko meso, riba. Nedostatak prouzrokuje: glavobolju, malokrvnost, opadanje kose, zapaljenje oka, čir jezika, izpucale usne, oduzetost udova, nesanicu, vrtoglavicu, bolne menstruacije Višak može izazivati grčeve u stomaku, zatvor, cirozu jetre BakarStvara kolagen koji obnavlja telesna tkiva, desni, krvne sudove, kosti, zube, zaceljuje rane, opekotine, snižava holesterol, pomaže apsorpciju gvoždja, neophodan je za sintezu hemoglobina Prirodni izvor su : džigerica, bubrezi, banane, mahunarke, grašak, šljive, integralna pšenica, pečurke, žumance Nedostatak prouzrokuje : depigmentaciju kože i kose, opadanje kose, anemiju, zujanje u ušima, nervne poremećaje, ukočenost, smanjenu koncentraciju, razdražljivost, osteoporozu, povišen krvni pritisak, proširene vene, zadržavanje vode u organizmu Višak bakra može izazvati glavobolju CinkCink učestvuje u preko 200 enzimskih reakcija u organizmu. Neophodan je za ćelijsku deobu, rast tkiva, ćelijskih membrana, učestvuje u stvaranju vezivnog tkiva, zuba, kostiju, noktiju, kose i kože i utiče na delovanje hormona rasta, formiranje antitela, leukocita, štitne žlezde i funkcionisanje hormona, normalan razvoj muških polnih hormona i rad prostate, funkcionisanje znojnih žlezda, aktiviranju lokalnih hormona, stvaranju proteina koji vezuje vitamin A, kontrolu zapaljenskih procesa i regeneraciju tkiva. Esencijalan i za normalan rast i razvoj fetusa i za proizvodnju mleka u toku laktacije. Cink je neophodan i za očuvanje vida, čula ukusa i mirisa. Uključen je u stvaranje hlorovodonične kiseline u stomaku, kontrakcije mišića i detoksifikaciji od alkohola. Bogati cinkom su jetra, školjke, ostrige, meso, riba, tvrdi sir, lešnik, jaja i zrnevlje. JodNeophodan je za rast i razvoj svih organa, posebno mozga, reproduktivnih organa, nervnog sistema, kostiju, kože, kose, noktiju i zuba, štitne žlezde Prirodni izvori crni luk, mleko i mlečni proizvodi, morska riba i plodovi mora. Nedostatak prouzrokuje nervne poremećaje, pospanost, gojaznost. Kod dece slab razvoj umnih sposobnosti. Višak joda može izazvati glavobolju, grčeve u stomaku KalijumKalijum reguliše metabolizam vode i soli unutar ćelije, kiselo-baznu ravnotežu, normalizuje rad srca, pretvara šećer iz krvi u glikogen, utiče na nervnoi sistem, unutrašnje organa, srca, bubrega, kože, reguliše krvni pritisak MagnezijumVažan je za aktivaciju mišićne koncentracijekontrakcije krvnih sudova, doprinosi ravnoteži kalcijuma u organizmu , detoksikaciju organizma, strukturu kostiju, zuba, jonski transport, magnezijum je uključen u prenosu nervnog impulsa. SelenVažan je za rast i zdravlje kose i kože. Selen ima ulogu u održavanju otpornosti organizma na razne bolesti. Selen je uključen u očuvanju normalne funkcije jetre, sintezu proteina i zaštitu organizma od toksičnih minerala. Stvara muške reproduktivne kapacitete i održava zdavlje očiju, kose i kože. Prirodni izvor - Mekinje, pšenične klice, crni luk, paradajz, prokelj, brazilski orah, sočivo ManganMangan je neophodan za rast i održavanje nervnog sistema, razvoj i održavanje kostiju i zglobova, funkciju ženskih polnih hormona i tiroidnih hormona AditiviAditivi su supstance koje se prirodno ne nalaze u hrani, nego se u prehrambenoj industriji dodaju u nju zbog poboljšanja ukusa , boje, mirisa I konzerviranja. Da bi se namirnice duže održale I da se ne bi kvarile, u njih se dodaju konzervansi. Neki od njih su izuzetno opasni po zdravlje, I zato je najbolje proveriti na deklaraciji koje aditive proizvod sadrži. Limunska kiselina, so, šećer, soda bikarbona takodje spadaju u aditive. Vršena su ispitivanja, I na osnovu toga odredjena je količina aditiva koja se sme unositi, odnosno odredjen dnevni unos, koji se sme konzumirati bez posledica. Na pozitivnoj listi se nalazi 314 E aditiva, ali postoje neki koje valja izbegavati. Nitrati su štetni Kancerogeni aditivi E – 131, E – 142, E – 210, E – 211, E – 212, E – 213, E – 215, E – 216, E – 217 Opasni aditivi E – 102, 104, 110, 120, 124, 127, 171, 173, 180, 241 Zabranjeni aditivi E – 103, 105, 111, 121, 125, 126, 130 Aditivi koji utiču na razna oboljenja unutrašnjih organa E- 221, 222, 223, 224, 226, 230, 231, 232, 250, 251, 311, 312, 320, 321, 338, 341,407, 450, 462, 463 E – 213 je izuzetno opasan I zabranjen Limunska kiselina E – 330 Stabilizatori Pravilna priprema voća i povrćaTokom pripreme voća i povrća moramo se držati pravila, da umesto vitamina i hranljivih sastojaka, iz namirnica ne bismo unosili samo kalorije. 1. Dobro oprati voće i povrće ali to nikako ne znači da ga treba držati u vodi, pošto nam, u ovom slučaju, ne treba voda bogata hranljivim materijama, a to se posebno odnosi na vitamine C i B 2. Ljuštititi oštrim nožem da ga ne bi nagnječili pošto se tako gubi znatno vitamina A i C. 3. Konzumirati ga najviše u sirovom stanju, ili kuvati u malo vode, poklopljeno i na što nižoj temperaturi. Izbegavati dugo kuvanje. 4. Peršunov i celerov list dodati supi i čorbi tek kada se skine sa vatre, a šargarepu takodje dodati pred kraj kuvanja, najbolje sitno izrendanu. 5. Izbegavati vremenski dugo držanje voća i povrća, kao i izlaganje toploti, sunčevu svetlost, najbolje držati ih u frižideru. 6. Najbolje je preko zime ih zamrznuti a ne konzervirati pošto se tako očuva više hranljivih materija, ali iskoristiti od 8 - 12 meseci. 7. Izbegavati sitno seckanje, naročito onog voća i povrća bogatog vitaminom C. 8. Krompir je najbolje kuvati i peći u ljusci da bi se očuvale dragocene materije. 9. Šargarepu oprati i očistiti četkicom za povrće 10. Dok grickate sirovu šargarepu iz nje iskorišćavate samo 2 % vitamina, iz kuvane 18 %, a iz sirove narendane 82 %. Ipak svež sok od šargarepe je apsolutni pobednik. 11. Pečurke samo obrisati vlažnom krpicom, a jako zaprljane delove iseći, pošto u dodiru sa vodom postaju smežurane. Piramida zdrave hraneSloženi ugljeni hidrati - prvi sprat Šest do jedanaest puta u toku dana jedite nepreradjene skrobne namirnice kao što su pirinač, mahunarke, korenasto povrće, banane, integralne žitarice i njihove preradjevine. Složeni ugljeni hidrati predstavljaju brz izvor energije pošto u sebi sadrže vitamine i materije. Veličina jednog obroka je kriška hleba, 30 gr nekuvanih žitarica, pola šolje kuvanog korenastog povrća, testenine, žitarica ili pirinča. Voće i povrće - drugi sprat Povrće jedite od tri do pet puta dnevno a voće dva do četiri puta. Nemojte bacati lišće, krtolu, stabljiku, koren, semenke i ljuske već ih iskoristite. Birajte voće i povrće raznih boja. Voće i povrće sadrže vlaknaste materije i neke esencijalne masne kiseline. Misli se na veličinu porcije koja sadrži pola šolje bezlisnog povrća, šolja lisnatog povrća, jedna srednja voćka, pola grejpfruta ili dinje, pola šolje kuvanog ili konzervisanog povrća ili voća. Hrana bogata belančevinama - treći sprat Rasporedite je u četiri do šest obroka dnevno. U ovu grupu spadaju živina, riba, jaja, mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti, krto meso, koštunjavo voće, soja i njene preradjevine. Belančevine su neophodne za rast i razvoj ćelija, kao i za stvaranje antitela, hormona i enzima.Veličina obroka u ovom slučaju je 60 – 90 gr za meso, 1 jaje, šolja mleka ili mlečnih proizvoda, 45 gr suvog sira, pola šolje koštuničavog voća, kuvanog pasulja ili sočiva. Masti - četvrti sprat Unos masti ograničite najviše na 30 % ukupne količine unete hrane. U masti spadaju i skrivene masti koje se nalaze u namirnicama kao i masti iskorišćene za pripremu hrane. Umesto životinjskih masti koje se nalaze u mesu, mleku, jajima odlučite se za biljne masti iz koštunjavog voća, žitarica, povrća, hladno cedjenog ulja i morske ribe. Iz masti nastaju masne kiseline koje su bitne za gradju ćelija. Slatkiši - peti sprat Ovu vrstu namirnica treba izbegavati iako su brz izvor energije. Ograničiti konzumiranje na 1 - 2 puta nedeljno. Mada mogu sadržati i neke hranljive materije. Uvek se pre opredelite za med ili javorov sirup umesto šećera. Veličina porcija ili obrok nije pun tanjir nego se obično misli na jednu šolju, odnosno količina namirnica koje mogu stati u jednu šolju, ali ta veličina ne važi za sve namirnice nego samo za one koje nisu gore navedene. *Proverite kako izgleda vaša dnevna piramida ishrane pomoću online testa Kako pravilno zamrznuti namirniceUvek koristite ambalažu predvidjenu za pakovanje i zamrzavanje *Povrće dobro oprati, očistiti, staviti 2 – 3 minuta u ključalu vodu, blanširati, odmah uroniti u hladnu vodu, izvaditi iz vode, dobro ocediti, pakovati i zamrznuti Vreme čuvanja namirnica Hleb i kolači – 4 nedelje Supe, umaci, pite – 1 – 2 meseca Ribe i školjke – sirova 4 meseca, dimljena 12 meseci; Školjke 1 mesec Meso * Piletina – 9 meseci Povrće *špargle 9 – 12 meseci; odmrzavanje u kipućoj vodi 5 min Voće *Groždje – 2 meseca JagodePlodovi jagode bogati su pektinom, taninom, organskim kiselinama, flavonoidima, folnom kiselinom, vitaminom E, vitaminom C, vitaminima B kompleksa, K, Fe, Mg, Ca, P i velikim brojem antioksidanasa.
-Obiluju vlaknima, jednom porcijom osiguravaju 16 % preporučenih dnevnih potreba.
-Značajan je izvor antioksidanasa. Jagode sadrže sedam puta više antioksidanasa od jabuka i banana, a tri puta više od pomorandži i groždja. Način pripreme: Jagode oprati pod mlazom vode, očistiti od peteljki neposredno pre posluživanja. Čuvaju se u frižideru maksimum dva dana. ŠargarepaŠargarepa može da ojača imunitet i snizi potencijalni rizik od karcinoma, pospešuje rad kardiovaskularnog sistema i štiti od arterioskleroze i povišenog krvnog pritiska zahvaljujući bogatstvu kalijuma koji sadrži. 100 gr šargarepe sadrži 41 kaloriju i odlična je za dijete, pošto brzo utoli glad i brže razlaže hranu i masti u želucu. Pre svakog obroka pojedite pola sirove šargarepe. Narandžastu boju šargarepi daje karotin, kojeg ni u jednom drugom povrcu nema u tolikoj meri.
Sadrži vitamin D, E i H i kompleks vitamina B.
-Šejk od šargarepe i mleka provereno dobro leči bronhijalnu astmu. Ali osobe koje imaju probleme sa želucem i dvanaestopalačnim crevom ne trebaju da koriste šargarepu u ishrani pošto izaziva kiselinu u želucu. ParadajzParadajz je jednogodišnja zeljasta biljka preneta u Evropu tek otkrićem Amerike. U početku je gajena kao ukrasna biljka. Smatrana je otrovnom sto se pokazalo kao tačno ali važi samo za stabljiku i listove, cela biljka paradajza izuzev ploda je otrovna. 100gr paradajza sadrži 16 kalorija i veliki procenat vode, čak 94 %. U 100gr paradajza nalazi se 25 mg vitamina C, tako da 250 gr paradajza obezbedjuje dnevne potrebe za vitaminom C. A jednom porcijom salate obezbedićete dnevne potrebe vitamina B, K i E. Za crvenu boju paradajza je zaslužno prisustvo karotenida (135 mikrograma u 100 gr) i likopena, vrlo jakog antioksidanta. Od mineralnih materija paradajz sadrži najviše kalijum 297 mg u 100 gr, kalcijum 14 mg, fosfor 26 mg, magnezijum 20 mg, gvoždja 0.5 mg.. Lekovito dejstvo: Paradajz štiti od upale slepog creva i ima važnu ulogu u prevenciji i lečenju gljivice Candida albicans, jača odbrambeni sistem organizma, reguliše probavu, izbacuje vodu iz organizma, dobar je protiv viskog krvnog pritiska, protiv reume i gihta. Napomena: uvek kupujte zreo, intenzivno crven paradajz Priprema: Ne kuvati ga previše, dovoljno je 5 minuta da povećate iskoristljivost likopena a ne uništite vitamine. Napravite sok od paradajza, celera, šargarepe i limuna i priuštite sigurno i temeljno čišćenje organizma. Najzdravije voćeAmerički institut za poljoprivredu (USDA) vršio je istraživanje najzdravije voćke na osnovu prisustva antioksidanasa po jednoj porciji, odnsno šolji, i po jednoj kaloriji. Borovnica apsolutni pobednik – najzdravije voće Ribizla sadrži najviše antioksidanasa u najmanje kalorija Ubrzajte metabolizamVodom Zelenim čajem „Oolong“ čajem Ljutim paprikama, biberom i čilijem Senfom Pokrenite se KliceKlice su izvor potrebnih minerala i vitamina i služe u borbi protiv raznih poremećaja, a ne izazivaju nikakve nuspojave.
Klice su bogate enzimima. Klijanjem semena višestruko se poveća količina vitamina. Količina vitamina C se može povećati čak 27 puta, dva sata nakon klijanja karotin se povećava za skoro 200 %, B vitamin za 50%, E vitamin za 120% Način pripreme Mogu se grickati same ili poslužiti u pravljenju čorbi, peciva, hleba, kao dodatak kajgani, pici,sendvičima, sa šampinjonima, sirom, sojom, svežim povrćem. Klice od soje Klice od pšenice |
Zdrava hrana i pravilna, raznovrsna ishrana - dobro zdravlje
Подстранице (1):
Gljive