Gljive se uzgajaju na sirovinama
koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tokom
cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje.
Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava slama
žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala.

Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim
zemljama koristi kao stočna hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva
može se koristiti i pleva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir
i drveni otpaci.Ciklus uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja
šampinjona. Do pojave prvih plodišta ne prođe ni pun mesec dana, a
očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine upotrijebljene suve mase.
U prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim
stablima i komadima drva koji ostaju iza seče. Prvi pokušaji uzgoja
bili su na drvetu. Ova se metoda uzgoja i danas uspešno koristi. U
poslednje vreme, bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima,
npr. slami različitih žitarica pomešanoj s različitim omerima
kukuruzovine, sena, pleve, piljevine i sl. Na takvim podlogama ciklus
uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.

Bukovača se može uzgajati u zatvorenim, delimično
zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostorima. Mesto uzgoja mora
biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i direktnih Sunčevih zraka. Mora
biti osigurana stalna visoka vlažnost vazduha, dobro proveetravanje i
12-casovno osvetljenje. Slama koja se koristi za pripremu podloge mora
biti zdrava, zlatno-žute boje i suvih vlasi. Podlozi se može dodati
seno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%) ili
slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu
povećava prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plesni na supstrat.
Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro
usitnjene. Image
Uzgojem bukovača na slami dobice će se zdrava hrana i iskoristiti slama
koja bi se inače spalila ili zaorala.
MATERIJAL I METODE
Micelij bukovače nasaditi će se na usitnjenu slamu ječma
ili pšenice. Pre nasađivanja micelija supstrat će se sterilizovati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili
mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija
micelij bukovača.
Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u
slojevima. Smesa se stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to
tako da se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na
vrećama se radi prozračivanja izbuše rupe promera 15-20 mm na razmaku
od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u zamračenu prostoriju na
temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri dana vreće su gotovo sasvim
proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj. U tim prostorijama
mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95% Prilikom
berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon
10-15 dana pojaviće se nove bukovače. Moguće su tri berbe, a nakon
toga je supstrat iscrpljen.
Faze prorastanja
Kod uzgoja bukovače tokom faze prorastanja potrebno je ispuniti da toplina uzgojne prostorije treba biti 24 °C. Ukoliko je
toplina uzgojne prostorije niža doći će do smanjivanja prinosa. |